Kako obraniti imunitet i dišne putove od respiratornih infekcija i COVID-19

Mika Baumeister Uz T7h8ds04 Unsplash
Vrijeme čitanja: 4 min.

U ovom članku:

Respiratorni virusi

Uzročnici respiratornih infekcija su velikom većinom (85%) tzv. respiratorni virusi a manjim dijelom bakterije. Oni uzrokuju običnu prehladu (vrlo blaga bolest jer najćešće nije praćena povišenom temperaturom), febrilni respiratorni katar (naziv za skup simptoma koji možemo objediniti pod zajedničkim imenom “viroze”, ali je nešto teža bolest od prehlade i s mogućim komplikacijama) i gripu.

Danas je poznato preko 200 vrsta virusa uzročnika prehlade, a najčešće su to: rinovirusi, koronavirusi, adenovirusi, reovirusi, virusi parainfluence i drugi. Febrilni respiratorni katar uzrokuju ostali nešto patogenijii virusi od virusa prehlade, dok virusi influence tip A, B i C izazivaju gripu.

Prva linija obrane: sluznica dišnih putova i imunološki sustav

Aktualno stanje sa pandemijom COVID-19 u svijetu navodi nas na promišljanje o što efikasnijoj obrani od takve i sličnih virusnih infekcija.

Djelovati možemo na više razina:

  • smanjenjem društvenog kontakta
  • dobrom higijenom
  • jačanjem imuniteta

Ali čak i prije nego što naš imunološki sustav dođe u kontakt s koronavirusom ili bilo kojim drugim mikroorganizmom, prva prepreka mu je naša prirodna barijera za infekciju – sluznica.

Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. Kada govorimo o COVID-19, vrlo značajna prirodna barijera je upravo sluznica dišnih putova – nosne šupljine, sinusa, grla, dušnika i bronha. Nakon sluznice, na red nastupa imunološki sustav kao vrlo bitan obrambeni faktor. Zaštita sluznice i jačanje imuniteta od iznimnog su značaja kod smanjenja rizika od respiratornih kao i drugih virusnih infekcija.

Podizanjem obrambenih snaga organizma, kako očuvanjem zdrave sluznice tako i održavanjem jakog imuniteta, smanjujemo mogućnost zaraze te smanjujemo simptome na minimum ako do nje i dođe. Dva su puta za ulazak COVID-19 u pluća: primarno kroz dišne ​​putove, ali moguć je prolaz i kroz gastrointestinalni trakt.

Važnost sluznice dišnih puteva

Ljudska sluznica unutar dišnih puteva predstavlja zaštitnu barijeru od stranih čestica i mikroorganizama da uđu u organizam, te zbog svojih specifičnih svojstava ima bitnu ulogu u zaštiti od infekcija. To je prva prepreka koju virus mora proći da bi ušao u organizam. U normalnim uvjetima ona funkcionira tako da hvata viruse i izbacuje ih van iz naših dišnih puteva. Međutim da bi sluznica ispravno funkcionirala treba je održavati vlažnom.

Suprotno tome, isušena sluznica rezultira smanjenjem otpornosti i povećanjem mogućnosti za naseljavanje mikroorganizmima. Pošto pluća radi svoje drugačije strukture epitelnih stanica imaju manju zaštitu od svih prethodnih puteva kojima virus prolazi, vrlo je bitno zaustaviti uzročnika na vrijeme dok još nije došao do pluća i uzrokovao štetu. Zdravlje sluznice dišnih putova i pravilna proizvodnja sluzi stoga je iznimno bitno u sprečavanju kako infekcije COVID-19 tako i drugih infekcija, jer loša funkcija ove linije obrane dovodi do povećanog rizika od ozbiljnije infekcije. 

Preporučamo: Nisita sprej za vlaženje sluznice nosa

Što određuje težinu infekcije COVID-19?

Razliku između blage i teške infekcije COVID-19 čini: virusno opterećenje kojem je osoba bila izložena i sposobnost virusa da putuje dišnim putevima.

Ako je osoba bila izložena maloj dozi COVID-19, onda će u većini slučajeva kod zdravih pojedinaca infekcija rezultirati blagim do umjerenim simptomima i obratno. Drugi faktor koji određuje težinu COVID-19 je sposobnost virusa da putuje dišnim putevima sve do pluća. Što infekcija dublje ide, to je ona ozbiljnija i teža.

Ako je imunološki odgovor brz i brzo “počisti” virus, infekcija se može suzbiti i ukloniti u nekoliko dana. No ako je imunološki odgovor nedovoljan ili pretjerano agresivan, može dovesti do značajne štete.

Kako podržati prvu liniju obrane

Iz svega navedenog jasno je da je podržavanje ispravne funkcije sluznice prvi korak u potpori obrane protiv COVID-19 ili bilo kojeg drugog mikroorganizma koji napada dišne ​​puteve. To se može izvesti na nekoliko načina:

Adekvatnom hidratacijom – Unos dovoljne količine vode je iznimno bitan za funkcionalnu sluznicu i proizvodnju sluzi. Ovlaživači zraka zadržavaju dišne ​​putove vlažnima, ali dovoljna hidratacija organizma iznutra prema van osnova je pravilnog rada sluznice. 

Opskrbom epitela ključnim hranjivim tvarima za ispravnu funkciju i proizvodnju mucina (komponente sluzi)Stanicama epitela sluznice potrebna je stalna opskrba hranjivim tvarima kako bi se pravilno razmnožavale i mogle obavljati strukturnu i proizvodnu ulogu. Stoga je preporučljivo uzimati multivitamine i minerale koji će osigurati preporučenu razinu ključnih tvari za pravilnu funkciju sluznice poput vitamina A, C i D, B vitamina i cinka.

Razmotrite dopunu N-acetilcisteina (NAC) – N-acetilcistein (NAC) se upotrebljava kao sredstvo za modificiranje sluzi te na taj način djeluje kao podrška dišnim putevima. Koristi se i u tijelu za stvaranje glutationa – glavnog antioksidansa za cjelokupni dišni trakt i pluća. NAC može poboljšati rad bronha i pluća, smanjiti kašalj i poboljšati zasićenost krvi kisikom kada su dišni putevi napadnuti.

Ovlaživanjem zrakaSuhi zrak u grijanim prostorima pretjerano isušuje sluznicu, te ona postaje nefunkcionalna i posljedično virusi olakšano dolaze do naših stanica, inficiraju ih i šire se dublje u respiratorni trakt. S druge strane u uvjetima povećane vlage rasprostiranje virusa zrakom je otežano i usporeno. 

Kao što smo već spomenuli, vrlo je bitno i očuvati te podržati normalnu funkciju imunološkog sustava. To će imati povoljan učinak na sprječavanje bolesti, ali i sam njen tijek. Najčešći preparati koji se primjenjuju kod prevencije i ublažavanja simptoma respiratornih infekcija su: propolis, ehinaceja, te vitamin C.

 

Prevencija infekcije putem gastrointestinalnog trakta

Drugi mogući put ulaska COVID-19 u tijelo je kroz gastrointestinalni trakt unutar kojega postoji niz zaštitnih čimbenika izuzev same sluznice. Između ostalih to su želučana kiselina i probavni enzimi, pa nedostatak istih može povećati rizik od ovakvog puta infekcije. Dokazano je da nedostatak gušteračinih enzima povećava rizik za virusne respiratorne infekcije, jer upravo enzimi koji probavljaju bjelančevine (proteaze) mogu probaviti i bjelančevine sa površine virusa i tako ih onesposobiti da uđu u naše stanice.

Isto tako, čini se da dodaci prehrani koji sadrže proteaze (mukolaza, bromelain i serapeptaza) a uzimaju se na prazan želudac te tako apsorbiraju se u krvotok također mogu poboljšati funkciju sluznice dišnih puteva na način da povoljno djeluju na sastav i funkciju sluzi. 

Ostale mjere zaštite

Naravno, na kraju treba spomenuti i ostale mjere prevencije:

  • često i temeljito pranje ruku
  • izbjegavanje bliskog kontakta, a naročito s osobama koje imaju akutnu respiratornu infekciju
  • izbjegavanje doticanja sluznica (oči, nos, usta) rukama koje nisu prethodno oprane
  • redovito provjetravanje prostorija u kojima se boravi
  • izbjegavanje boravka u prostoriji s oboljelom osobom
  • izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima u kojima boravi mnogo ljudi

Photo by: Mika Baumeister