Proljetni umor – Osjećate li ga i vi?

Tratincica 2
Vrijeme čitanja: 4 min.

U ovom članku:

Što nam se događa početkom proljeća?

Nakon duge i hladne zime koja podrazumijeva kratke dnevne cikluse, niske temperature, smanjenu tjelesnu aktivnost te većinom tešku i masnu prehranu – dolazi nam proljeće. Sve bi trebalo postati vedrije, poletno, sunce nas zove van u prirodu, ali svake godine veliku većinu nas zatekne isti problem; pospanost, bezvoljnost, manjak energije, promjene raspoloženjaKao da je nastupila neka vrsta mamurluka nakon zimskih mjeseci. Riječ je o proljetnom umoru. To je naziv za skup tjelesnih i psihičkih simptoma koji se javljaju u proljetnim mjesecima. Spomenuto nije bolest nego zdravstveni poremećaj uzrokovan promjenom sezone. 

Organizam se na neki način mora probuditi iz zimskog sna i pripremiti na veće aktivnosti tijekom sunčanih dana. Međutim, to ne ide uvijek glatko. Porast temperature, dulji dani, nestabilne atmosferske prilike, promjene u tlaku zraka i niz drugih čimbenika dovode do pojave niza nespecifičnih simptoma kod inače zdravih ljudi. 

Zašto smo tako umorni?

Glavnim krivcem za proljetni umor smatra se neravnoteža melatonina (hormona koji nas čini pospanima) i serotonina (tzv. hormona sreće). Naš organizam prilagođava svoj metabolizam i hormonalni balans tokom hladne zime i na taj način se štiti od niskih temperatura i manjka sunčeve svjetlosti. Između ostalog poveća se i lučenje melatonina, tjelesna temperatura pada, a krvni tlak raste. Kada dodje proljeće i dani postanu topliji i duži, sve se preokrene i krene u drugom smjeru. Organizam mora prilagoditi svoju ravnotežu podražaju iz okoline. Veća izloženost sunčevom svjetlu dovodi do toga da se proizvodi više serotonina a manje melatonina, tjelesna temperatura raste, a krvni tlak pada. S obzirom da prijelaz između tih faza ne ide uvijek besprijekorno, posljedično dolazi do različitih tjelesnih i psihičkih reakcija, koje definiramo kao proljetni umor.

Kalorična i jednolična zimska prehrana te manjak unosa voća i povrća također je jedan od uzroka proljetnog umora. Zalihe vitamina C krajem zime postanu istrošene što dovodi do slabljenja imuniteta i obrambenih snaga organizma.

Nedostatak sunčeve svjetlosti i smanjena tjelesna aktivnost tijekom zimskog perioda također bitno otežavaju prilagodbu na novonastalu situaciju u proljeće.

Simptomi proljetnog umora

Glavobolje, iscrpljenost, pospanost, nedostatak koncentracije, nesanica, vrtoglavica, razdražljivost, promjene raspoloženja, nedostatak energije, osjetljivost na vremenske promjene, gubitak apetita, pad imuniteta,… sve to mogu biti simptomi proljetnog umora. Kod zdravih ljudi biti će potrebno svega nekoliko dana do tri tjedna da se prilagode novonastaloj situaciji. To će ovisiti prije svega o životnoj dobi, stilu života, zdravstvenom stanju i tjelesnoj formi osobe. Izraženije simptome većinom imaju kronični bolesnici, žene, djeca i starije osobe. Neke studije govore u prilog tome da simptomi proljetnog umora nestanu ili se ublaže nakon stabilizacije atmosfere i duljeg izlaganja sunčevoj svjetlosti (pogotovo oka).  

Kako si pomoći?

Na mogućnost proljetnog umora bi se trebali sjetiti već početkom prosinca i pokušati prilagoditi životne navike dolasku proljeća. Za učinkovito otklanjanje simptoma povezanih sa proljetnim umorom najbolje je kombinirati nekoliko bitnih čimbenika: uravnoteženu i zdravu prehranu, tjelesne aktivnosti, uzimanje dovoljno tekućine, boravak na suncu i dovoljno odmora.

U organizam treba unositi puno voća i povrća, pogotovo mahunarki. Blagotvorno će djelovati namirnice bogate vitaminom C, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i omega-3 masnim kiselinama. Unos cjelovitih žitarica također je bitan jer takve namirnice sadrže ugljikohidrate niskog glikemijskog indeksa, a to znači da osiguravaju dugotrajno povećanje razine šećera u krvi pošto se dugo probavljaju i posljedično postepeno oslobađaju energiju u našem tijelu. Proljeće je dobro vrijeme i za isprobavanje novih navika poput “intermittent fasting” odnosno jedenja unutar vremenskog prozora od 6 do 8 sati. 

Važno je i pravilno hidrirati organizam unošenjem vode, povrtnih juha te nezaslađenih biljnih čajeva. Dovoljan unos tekućine pomaže u otklanjanju nakupljenih toksina te podiže metabolizam, a poželjna količina ovisi o intezitetu aktivnosti, vlazi i temperaturi zraka. Idealno je unositi barem 1,5 do 2 litre tekućine dnevno.

Tjelesna aktivnost je također neizostavan saveznik u borbi protiv proljetnog umora jer se na taj način ubrzava metabolizam, poboljšava cirkulacija te podiže nivo energije. Poželjna je svakodnevno, a najbolje u prirodi.

Naročito je bitan boravak na svježem zraku i izlaganje sunčevoj svjetlosti (najbolje jutarnjoj) zbog sinteze serotonina i vitamina D u organizmu, i to minimalno 30-40 minuta svaki dan.

Dnevni odmor i dovoljno sna (minimalno 7-8 sati na dan) povoljno će djelovati i doprinijeti otklanjanju umora. Poželjno je na spavanje ići uvijek u isto vrijeme.

Bitni saveznici u borbi protiv proljetnog umora

Uz sve opisane metode i pravilnu prehranu, ponekad ipak ne uspijevamo organizmu osigurati dovoljno vitamina i minerala za što bržu prilagodbu na proljeće. Stoga nam je potrebna dodatna potpora u obliku kvalitetnih dodataka prehrani koji će pomoći u borbi protiv proljetnog umora i iscrpljenosti. Potrebno ih je primjenjivati najmanje kroz mjesec dana, ali ako je potrebno može i duže. 

Proizvodi koji sadrže kombinaciju različitih vitamina i minerala općenito će blagotvorno djelovati u stanjima umora i stresa. Posebno treba naglasiti dobrobiti vitamina C, vitamina B skupine, vitamina E, magnezija, selena, cinka, željeza, koenzima Q10, lecitina te matične mliječi jer imaju važnu ulogu u podizanju imuniteta i energije.

Vitamin C – vrlo moćan antioksidans.

Vitamini B skupine – bitna uloga u oslobađanju energije iz namirnica te normalnom funkcioniranju živčanog sustava.

Vitamin E – neutralizira djelovanje slobodnih radikala.

Magnezij – neophodan za pravilan rad srca, mišićnog i živčanog sustava. Pogledajte listu najboljih magnezij dodataka u 2020

Selen i cink – sudjeuju u jačanju imunološkog sustava.

Željezo – sudjeluje u opskrbi stanica kisikom.

Koenzim Q10 – sudjeluje u stvaranju energije a djeluje i kao antioksidans.

Lecitin – važan u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje.

Matična mliječ –  obnavlja energetske zalihe organizma i podiže opću vitalnost organizma.

Trebate preporuku? Javite nam se na i[email protected] ili preko naše kontakt forme

Photo by apotekos