Kako stres “nagriza” organizam i mali koraci koji okreću stvar na bolje

Shutterstock 685713139
Vrijeme čitanja: 2 min.

Što je stres?

Živimo u vremenima kada nam je stres gotovo neizbježan pratilac svakodnevnog života u većoj ili manjoj mjeri. Stres je reakcija našeg organizma na djelovanje nekog nepovoljnog vanjskog događaja. Svaka osoba zapravo sama određuje snagu kojom će ju neki stres pogoditi jer je procjena i percepcija situacije u kojoj se pojedinac nađe individualna. Ako procjenimo da je određeni događaj iznad naših mogućnosti samoobrane dešava se stres. Za kratkotrajni stres ne treba brinuti, on čak može biti i poticajan za organizam, no dugotrajni stres je ono što treba izbjeći jer polako nagriza organizam sa svih strana i na kraju udari tamo gdje smo najslabiji, a to je za svakoga individualno. 

Stres je reakcija našeg organizma na djelovanje nekog nepovoljnog vanjskog događaja

Kako stres utječe na organizam

Mehanizam djelovanja stresa na organizam je već poznat: kada mozak percipira opasnost, daje signal nadbubrežnoj žlijezdi da luči hormone stresa, ponajprije kortizol. Ti hormoni služe da bi pripremili organizam na brzu reakciju ili bijeg što može biti pozitivno u opasnim situacijama. No ako neprestano dolazi do situacija u kojima se ovi hormoni luče, to će u konačnici dovesti do njihove prevelike količine u krvi i do brojnih neželjenih posljedica po cjelokupni organizam. Ovisno od jačine obrambenih snaga svakog pojedinca, prije ili poslije dolazi do popuštanja prvo slabih točaka a onda i onih drugih.

Posljedice kroničnog stresa mogu biti: 

  • debljanje, pogotovo u području abdomena
  • pojačana želja za slatkom,slanom i masnom hranom
  • dijabetes
  • poteškoće u koncentraciji i učenju
  • smanjen libido
  • povišeni krvni tlak
  • povećane šanse za razvoj srčanih bolesti
  • povećan rizik od srčanog i moždanog udara
  • depresivna raspoloženja i anksioznost
  • podložnost infekcijama dišnih puteva
  • poremećen menstrualni ciklus
  • vaginalne infekcije
  • žgaravica, čirevi, iritabilna crijeva
  • povećan rizik od osteoporoze
  • povećan rizik od malignih bolesti
  • glavobolje i bolovi u vratu
  • kožna oboljenja
  • problemi sa štitnjačom

Spriječimo ga na vrijeme

Naravno da ne možemo izbjeći sve situacije u kojima će nam se dogoditi stres, no zato možemo naučiti kako se boriti protiv njega. Kod kroničnih stresova ponekad je potrebna i korjenita promjena životnog stila da bi se uzroci stresa eliminirali i da bi  naučili kako reagirati u teškim situacijama.

Ono što može pomoći:

  • savladati tehnike dubokog disanja
  • dovoljno odmora i sna
  • više kretanja i boravka u prirodi
  • više smijeha
  • slušanje opuštajuće glazbe
  • aromaterapija
  • masaža
  • ljekovite kupke
  • uređenje vrta i kućni ljubimci
  • uravnotežena prehrana (nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice)

Ne zadajte si prevelike ciljeve, nego potražite manje promjene

Već su nam svima poznati savjeti stručnjaka za borbu protiv stresa, povećavanje kvalitete sna, zdrava prehrana i redovita tjelovježba. Da bismo se borili protiv stresa moramo biti proaktivni te tražiti mjesto za promjenu u sebi, pasivnost i bježanje od stresa nažalost neće donesti dobro.

Nađite jednu ili dvije stvari koje su lako ostvarive i donose nekakvu malu dozu radosti. Pokušajte ih raditi mjesec dana bez prestanka i promatrajte promjene na bolje.

Promjena na bolje ne mora biti velik, isprve nedoseživ cilj. Možemo krenuti od malih stvari, poput svakodnevnih navika. Zapitajte sami sebe: “Postoji li nešto što radim impulzivno i nesvjesno kad se nešto stresno dogodi u mojoj svakodnevnici?”. Uzmite si nekoliko minuta za odgovaranje na pitanje u svojoj glavi ili uzmite olovku i papir i zapišite odgovore. Nakon što ste odgovorili na pitanje probajte naći neku vrlo malu i vrlo lako ostvarivu naviku koju biste mogli ubaciti umjesto te impulzivne stresne reakcije. Na primjer, umjesto posezanja za nečim slatkim nakon stresnog radnog dana, možete si skuhati čaj ili sjediti na balkonu nekoliko minuta u tišini, bez razmišljanja. Ujutro, umjesto šalice kave čim se probudite možete probati ubaciti nekakvu petominutnu aktivnost koju ćete zatim proslaviti kavom. Nađite jednu ili dvije stvari koje su lako ostvarive i donose nekakvu malu dozu radosti. Pokušajte ih raditi mjesec dana bez prestanka i promatrajte promjene na bolje.

Foto: Shutterstock