Prvi koraci kod visoke temperature

Thermometer 869392 1920
Vrijeme čitanja: 3 min.

Povišena tjelesna temperatura nije bolest sama za sebe, nego je simptom neke bolesti, najčešće bakterijske ili virusne infekcije. Nastaje kada se centar za termoregulaciju (u hipotalamusu) namjesti na višu razinu uslijed djelovanja specifičnih tvari (pirogena) tokom infekcije. Može nastati i zbog nekih drugih stanja kao što su sunčanica ili toplotni udar te cijepljenje. Povišena tjelesna temperatura zapravo ima bitnu ulogu u borbi protiv infekcija, ubrzava metabolizam i na taj način pomaže tijelu izboriti se protiv upale te tako može skratiti trajanje infekcije. Zato nije dobro prerano snižavati tjelesnu temperaturu jer to može produljiti vijek bolesti koja je dovela do povišene temperature. 

Povišena temperatura kod beba i djece

Kod novorođenčadi i dojenčadi do 3 mjeseca starosti čak i blago povišena temperatura može biti znak ozbiljnije infekcije i potreban je poseban oprez te odlazak pedijatru.

Zbog pouzdanosti mjerenja i nesuradljivosti djeci do godine dana je preporučljivo mjeriti temperaturu rektalno (otprilike 2 min ili dok god se temperatura povećava), a starijoj djeci pod pazuhom (5 min) ili u uhu (kratkotrajno, no poželjno je izmjeriti 3 puta i uzeti u obzir srednju vrijednost). Određivanje temperature opipom nije mjerodavno jer mala djeca mogu imati hladno čelo i okrajine a i dalje povišenu tjelesnu temperaturu zbog zakazivanja centra za termoregulaciju.

Važno je obratiti i pažnju na opće stanje djeteta: ako je dijete zaigrano i dobro raspoloženo unatoč blago povišenoj temperaturi tada nema pretjeranog razloga za brigu, no ukoliko je dijete klonulo, iritabilno, ima tresavicu i prestane uzimati tekućinu tada treba početi sa terapijom već i kod blago povišene temperature te posjetiti pedijatra. 

Kada dođe do povišene temperature: 

  • djetetu treba obući laganu pamučnu odjeću
  • prostoriju ne treba pregrijavati – optimalno oko 22 C
  • povećati unos tekućine odnosno češće dojiti, 
  • okupati u mlakoj vodi (37 C, otprilike 20 minuta nakon što ste dali paracetamol jer on zakoči centar za drhtanje pa ne može doći do daljnjeg porasta temperature drhtanjem)

Kada temperatura pod pazuhom prijeđe 38,5 C, odnosno 39 C rektalno, potrebno je posegnuti za lijekovima. Prvi izbor je najčešće paracetamol koji se dozira 10-15 mg/kg ne češće od svaka 4 sata. Ukoliko je temperatura dosta visoka (39,5 – 40 C) ili paracetamol ne pokriva niti 4 sata djelovanjem tada se može dati ibuprofen. Dozira se 5-10 mg/kg i daje se najčešće svakih 8 sati. Acetilsalicilnu kiselinu nikako ne primjenjivati kod beba i djece do 12 godina zbog opasnosti od potencijano smrtonosnog Reyeva sindroma. 

Razlozi za odlazak pedijatru:

  • porast temperature kod novorođenčadi i dojenčadi do 3 mjeseca
  • temperatura koja traje dulje od 3 dana
  • izrazito visoka temperatura (>40℃) 
  • osip, jako drhtanje, loše opće stanje, nemogućnost uzimanja tekućine
  • bolovi u prsištu i otežano disanje, kašalj (moguća upala pluća)
  • jaki bolovi u drugim dijelovima tijela (uhobolja, glavobolja)

Povišena temperatura kod odraslih

Kod starijih su normalne vrijednosti temperature nešto niže nego kod djece. Normalna tjelesna temperatura se kreće u rasponu od 36 – 37 C mjereno pod pazuhom, ili 36,5 – 37,5 C mjereno rektalno. Te vrijednosti mogu neznatno varirati u ovisnosti od osobe do osobe i ovisno o različitim čimbenicima kao što su doba dana, fizička aktivnost, trudnoća, spavanje, menstrualni ciklus, uzbuđenje itd. Blago povišena temperatura je već iznad 37 C, značajnije povišena je preko 38 C a vrlo visokom temperaturom se smatra iznad 39 C. 

Iako povišena tjelesna temperatura najčešće ima povoljan ishod i prolazi često i bez liječenja, na određene simptome treba obratiti pažnju i posjetiti liječnika:

  • Ukoliko unutar tri dana temperatura ne opadne unatoč liječenju
  • Neuobičajena klonulost, osjetljivost na svjetlo
  • Osip po koži, mrljasti krvavi podljevi
  • Jaka glavobolja koja se pojačava i javlja se uz mučninu i povraćanje te kočenje vrata
  • Otežano ili ubrzano disanje, jak proljev

Postoje preporuke da se temperatura ne snižava ukoliko je ona blago povišena (do 38 C pod pazuhom) jer to može ometati imunološki odgovor i produljiti vijek bolesti. No srčani i plućni bolesnici bi ipak trebali reagirati i ranije da ne dođe do prevelikog opterećenja po organizam. Kao i kod djece, bitno je obratiti pažnju na opće stanje bolesnika. Ukoliko se osoba osjeća loše i klonulo, temperatura se treba snižavati već pri umjerenom porastu.

Metode skidanja temperature:

  • lagano se odjenuti, pokrivati se laganim pokrivačima,
  • ne boraviti u pregrijanim prostorijama, 
  • piti dovoljno tekućine
  • tuširati se u mlakoj vodi (37 C, u kombinaciji sa davanjem paracetamola 20 min prije tuširanja), stavljati hladne obloge na čelo, gležnjeve i zapešća, 
  • primjena paracetamola, ibuprofena ili acetilsalicine kiseline ukoliko prethodne metode ne djeluju i temperatura dalje raste

Vrlo je bitno i očuvati te podržati normalnu funkciju imunološkog sustava. To će imati povoljan učinak na sprječavanje bolesti, ali i sam njen tijek. Najčešći preparati koji se primjenjuju kod prevencije i ublažavanja simptoma respiratornih infekcija su: propolisehinaceja, te vitamin C.

Foto: pixabay